Mnogi se još griju na drva. Evo kakve su cijene i iskustva. "Kuću grijemo na drva, a dogrijavamo na plin"

Za kućanstva će ovogodišnja sezona grijanja biti zahtjevnija od prošle jer je Vlada u rujnu donijela odluku o popuštanju dosadašnjih mjera pomoći, odnosno subvencioniranih cijena električne energije i prirodnog plina. Od 1. listopada smanjene su subvencije kućanstvima za plin, dok će subvencije za električnu energiju biti smanjene u dva navrata - 1. studenog i 1. siječnja.

Prema izračunu Vlade, smanjenjem subvencija mjesečni računi za plin u prosjeku će biti viši za 4 eura, a za električnu energiju pet eura, ukupno devet eura po kućanstvu u prosjeku. Mnogi će stoga i dalje ostati vjerni grijanju na drva, tim više što se, za razliku od plina i struje - cijena ogrjevnog drveta nije značajnije promijenila u odnosu na prošlu godinu. I dalje su od 55 do 75 eura po kubnom metru, u prosjeku 65 eura.

Samcima dovoljna jedna soba i peć

Drvo se za ogrjev najviše koristi u ruralnim krajevima, rjeđe u većim gradovima gdje ljudi većinom žive u stambenim zgradama. Grijanje na drva zahtjevno je jer iziskuje poseban prostor za skladištenje - šupu ili drvarnicu - te puno više radnji kod zagrijavanja prostorija nego grijanje na plin kod kojega je, ako bojler dobro radi, dovoljno podesiti termostat i odvrnuti ventile na radijatorima. Grijanje na drva gotovo je posve iščezlo u stambenim zgradama dok ga mnoga kućanstva u obiteljskim kućama i dalje koriste kao glavni ili bar dodatni način grijanja.

Gospođa Marija iz Našica udovica je i živi sama u kući od osamdesetak kvadrata u kojoj ima plinske peći, ali vrlo rijetko ih uključuje s obzirom na visoku cijenu plina i neveliku mirovinu. Pa ako joj djeca i unuci nisu u posjeti, hladne dane većinom provodi u sobi koju zagrijava peć na drva.

"Nemam potrebe grijati cijelu kuću. Soba u kojoj je peć jako dobro se zagrije i dugo ostane topla. Kad se dobro zagrije, otvorim vrata pa se zagriju i hodnik i kuhinja, što mi je dovoljno. Na plin jedino grijem kupaonicu i blagovaonicu kada imam goste", kaže.

"Lani sam platila 55 eura, a sada 60"

I ove godine početkom rujna ova umirovljenica se opskrbila drvima za ogrjev. Kupila ih je pet dužnih metara (malo manje od 4 kubna metra), mješavinu bukve i hrasta, po sličnoj cijeni kao i lani.

"Drva uvijek kupujem kod istog čovjeka, a predbilježim se još početkom ljeta. Lani sam platila 55 eura za metar, ove godine 60. Ukupno 300 eura za drva i još 50 za rezanje. Ne grijem puno prostora pa ne potrošim puno cjepanica tako da preguram zimu s tih pet metara. Plinske peći ne koristim često. Srećom pa zime nisu hladne kao ranije, iako je jesenas zahladilo puno prije pa sam i peć upalila dva-tri tjedna ranije nego lani", kaže.

"Zagrijemo cijelo prizemlje kuće"

Da su zime postale vrlo blage pa ne treba ni puno ogrjevnog drveta, kaže nam i Krešimir iz Bistre kod Zaprešića. Njegova obitelj živi u kući izgrađenoj prije desetak godina. Prednost daju grijanju na drva premda u kući imaju i centralno grijanje na plin.

"Dnevna soba s blagovaonicom najveća nam je prostorija u kući pa smo ondje postavili kamin. Izolacija kuće je odlična pa se ujesen i zimi grijemo isključivo na drva. Tek kad jače zahladi kuću, odnosno sobe na katu 'dogrijavamo' na plin. Po računima vidimo da nam je isplativo i da je ušteda na grijanju značajna. Kada upalimo vatru u kaminu otvorimo vrata da toplina ide i u druge prostorije i tako zagrijemo cijelo prizemlje", govori naš sugovornik.

Budući da kombiniraju grijanje na plin i drva, kaže da im ne treba veća količina drveta.

"Četiri-pet metara bude dovoljno. Ove godine smo kupili četiri metra bukve i graba za 400 eura, a u cijenu je bio uračunat dovoz i rezanje", dodaje.

Stručnjak ne preporučuje drvo za grijanje

Grab se inače smatra ponajboljim ogrjevnim drvetom koje sporo sagorijeva pa duže održava temperaturu. Bukva sagorijeva nešto brže od graba no sporije od hrasta kojemu treba više vremena za sušenje. To su vrste drveta, uključujući i jasen, koje se kod nas najčešće koriste za ogrjev. Koriste se, ali manje, još i drvo breze, bagrema, topole, vrbe, lipe, bora, smreke... Kupuju se ili 'na metar' ili već narezana i složena na paletama.

Kada smo ga lani pitali za najbolje i najpovoljnije načine grijanja prostorija zimi, energetski stručnjak Igor Grozdanić za ogrjevno je drvo kazao da je vrlo jeftin način grijanja no nije ga preporučio.

"Uz grijanje na struju iz električne mreže, grijanje na drva je najneučinkovitije. Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo. Treba ići na modernizaciju", kazao je prvenstveno aludirajući na ekološku neprihvatljivost grijanja na drva zbog emisija ugljičnog dioksida i krutih čestica.